Ideja o Incijativi slobodnih građana postoji odavno, mada ranije nije bila ovako formulisana i materijalizovana kao što je sada. Gledajući nepravdu svuda oko nas i ne želeći da se mirimo sa njom podigli smo naš glas. Iako možda malobrojni bili smo dovoljno glasni da se naš glas nadaleko čuje. I to u trenutku kada su se naši sugrađani pomirili sa tom nepravdom i kada niko nije pružao ni najmanji otpor. U to vreme u Novom Pazaru je vladala grobna tišina. Prvi akt bunta koji nas je ucrtao na mapu slobodnomislećih i pravdoljubivih ljudi je bio aktivizam na društvenim mrežama našeg člana i predsednika Aladina Paučinca protiv postupaka pojedinih saobraćajnih policajaca U Novom Pazaru koji su se najblaže rečeno bavili selektivnom pravdom iliti nepravdom umesto da se bave pravdom. Saobraćajna policija u Novom Pazaru je proizvodila više problema nego što ih je rešavala. Ta njegova aktivnost je dovela do određenih pomaka u radu novopazarske saobraćajne policije, mada po našoj oceni nedovoljnih.
Nakon toga, u Novom Pazaru se desio incident gde je policija pretukla našeg sugrađanina Edina Hadžovića zvanog Edo Limar. Smatrajući da policija nema prava da tuče i premlaćuje bilo koga po Novom Pazaru, i da su ta vremena davna i traumatična prošlost ustali smo protiv ovakvog ponašanja novopazarske policije. Nismo želeli povratak na staru praksu policije u ovim krajevima i zato smo žustro ustali protiv vinovnika ovog incidenta. Organizovali smo proteste koji su bili veoma posećeni. Protest je izazvao pažnju vrha srbijanske policije pa nas je posetio direktor policije Vladimir Rebić. Direktor Rebić je obećao da će se raditi više na poboljšanju odnosa između policije i građana u lokalnoj zajednici. Glavni kapital tih protesta je što su se ljudi oslobodili i što su počeli da traže svoja prava, a ne da im prava uskraćuju bahati pojedinci u državnim organima.
Slučaj Eda Limara nije bio usamljen i samo je vrh ledenog brega sistemske diskriminacije građana ovih krajeva. Pojava globalne pandemije COVID-19 je ogolila našu zbilju. Odjednom smo postali svesni koliko je naš državni sistem neefikasan, neprofesionalan i podložan uplivu politike. Tu spoznaju smo platili ljudskim životima. Borba protiv COVID-19 se u početku odvijala na konfuzan i netransparentan način. Sve protivepidemijske mere koje su tada donošene nisu donošene u interesu javnog zdravlja, već u interesu naših političkih elita i neformalnih centara moći bliskih njima.
Najbolji dokaz za to je raspisivanje izbora na svim nivoima prošle godine i ukidanje protivepidemijskih mera kako bi mogle da se obave predizborne i izborne aktivnosti. Te aktivnosti su dovele do kolapsa zdravstvenog sistema u Novom Pazaru u periodu maj – avgust 2020.god. Za sve to vreme rukovodioci OB Novi Pazar su prikrivali prave razmere zdravstvene krize i vukli su poteze koji su imali za cilj da se stanje predstavi kao redovno i da su oni u stanju da se izbore sa epidemijom u Novom Pazaru. Iz tih razloga u početku nisu tražili eksternu pomoć i odbijali su ponude za pomoć koje su dolazile od strane naših sugrađana. Takvo njihovo ponašanje je još više pogoršalo inače veoma tešku situaciju.
Međutim, svakodnevne dženaze i sahrane u našem gradu su ih totalno razgolitile. Ne želeći da više trpimo te laži i njihovo nastojanje da nas pretvore u narod bez mozga 30. juna 2020. smo se okupili ispred zgrade uprave OB Novi Pazar kako bi smo izrazili svoj protest zbog načina kako se zbrinjavaju kovid pozitivni pacijenti u Novom Pazaru. Sasvim spontano, pre svega zbog bahatog ponašanja premijera, prisutnih ministara Vlade Srbije i uprave OB Novi Pazar protesti su se odigrali u veoma usijanoj atmosferi. Možemo reći da su ti protesti od 30. juna bili revolucionarni jer su otvorili novo poglavlje u životu našeg grada. Slobodno se može doneti zaključak da nakon njih u našem gradu više nema nedodoirljivih ma ko oni bili. Dr. Lejla Ćeranić je više puta u različitim intervjuima rekla da se 30. juna u Novom Pazaru odigrala revolucija i uistinu je to istorijski datum za ovaj grad. Nakon toga smo nastavili okupljanja i konstantne proteste na kojima smo tražili smenu direktora OB Novi Pazar Meha Mahmutovića i sekretara Ministarstva zdravlja Mirsada Đerleka. 30. januara 2021. smo se i formalno registrovali čime smo postali organizacija civilnog društva. To su novi momenti u našem radu koji su doneli kvalitativne promene u našem radu. Narodski rečeno, uozbiljili smo se.
Našim projektima i aktivnostima nastojimo da ostvarimo bolje i pravednije društvo, društvo bez diskriminacije i sa jednakim šansama za sve. Time narušavamo aktuelni sistem i postojeću podelu interesnih sfera u našem društvu. Pogotovu smo protiv nezasluženih privilegija koje su institucionalizovane i nasledne. Naše društvo više liči na feudalno nego što liči na kapitalističko. Iza nikog ne stojimo niti bilo ko stoji iza nas. Želja nam je da naša sredina bude jedna od najboljih i najrazvijenijih u državi. Očigledno je da je to nemoguće bez drastičnih promena i stoga mi želimo da budemo istaknuti akteri tih promena. Otvoreni smo za saradnju sa svim dobrim ljudima i organizacijama koji dele naše ciljeve.
office@isg.org.rs